Pokalaj je uobičajen i kritičan proces u proizvodnji žice, posebno za UL1643 kalajisanu ETFE izoliranu žicu,UL10109 kalajisana bakarna žica, iUL10203 kalajisana električna žicakoje pružam. Dakle, hajde da se udubimo u to kako kalajisanje utiče na lemljivost žica na detaljan i lako razumljiv način.
Mnogi ljudi misle da kalajisanje samo „premazuje“ žice kako bi se spriječila korozija, ali ne znaju njegov utjecaj na zavarljivost, što direktno određuje efikasnost zavarivanja, pouzdanost lemnih spojeva, pa čak i vijek trajanja proizvoda.
Prvo, treba pojasniti da lemljivost žice zavisi od toga da li materijal za lemljenje (kao što je legura kositrenog olova ili legura kalaja bez olova) može brzo i jednolično infiltrirati površinu žice, formirajući jaku metaluršku vezu. Limiranje je "ključna operacija" za optimizaciju ovog procesa, koja uglavnom igra ulogu u tri dimenzije: pozitivno osnaživanje i negativni efekti nepravilnog tretmana.
Pozitivan uticaj 1: izolovati oksidaciju i rešiti „prepreku na putu“ u zavarivanju. Najveća bolna tačka zavarivanja bakrenih žica koju obično koristimo je ta što je bakar sklon oksidaciji - u vlažnim, visokim temperaturama ili okruženjima koja sadrže sumpor, površina bakra će brzo stvoriti bakreni oksid i bakreni sulfid, koji imaju izuzetno visoku otpornost i direktno ometaju infiltraciju lema, što dovodi do virtuelnog lemljenja i lažnog lemljenja. Kositar polako stvara gust oksidni film (SnO₂) u zraku, koji ne samo da može izolirati koroziju bakrene podloge zrakom i vlagom, već i sam sebe oksidirati, štiteći bakrene žice od korozije i uklanjajući prepreke za zavarivanje iz korijena.
Pozitivan uticaj 2: Smanjenje praga zavarivanja, poboljšanje efikasnosti i prinosa. Tačka topljenja bakra je čak 1083 ℃, a toplota se brzo rasipa tokom zavarivanja. Ne samo da zahtijeva više temperature, već je i sklon problemima kao što su netopivi lem i nedovoljna infiltracija; Tačka topljenja kalaja je samo 232 ℃, što ima odličnu kompatibilnost sa najčešće korištenim materijalima za lemljenje i može postići brzo zavarivanje na niskim temperaturama. U isto vrijeme, tekući kalaj ima dobra svojstva samokvašenja na bakrenim podlogama, sa kontaktnim kutom manjim od 90°, što može brzo popuniti praznine u zavarivanju i formirati metalurške veze niske otpornosti, čineći operacije zavarivanja jednostavnijim. Prinos zavarivanja je povećan sa 80% na preko 99%, što značajno smanjuje troškove prerade.
Pozitivan uticaj 3: Optimizirajte kvalitet lemnih spojeva i poboljšajte pouzdanost proizvoda. Visokokvalitetni sloj kalaja može formirati jednoličan i gust lemni spoj između lema i žice, koji ne samo da ima izuzetno nisku otpornost na kontakt (sve od 0,1 μΩ), već i poboljšava mehaničku čvrstoću i otpornost na koroziju lemnog spoja. Jednom smo opsluživali preduzeće za proizvodnju kablova za nova energetska vozila, koje je u ranoj fazi koristilo bakarne žice bez kalaja. Tokom testiranja vibracija vozila i ciklusa na visokim i niskim temperaturama, 30% lemnih spojeva je postalo labavo i oksidirano, što je rezultiralo velikom stopom prerade i čestim pritužbama nakon prodaje. Nakon prelaska na standardne kalajisane (3 μm galvanizovane kalajisane) žice, stopa kvalifikacije lemnih spojeva porasla je na 99,5%, a nijedan lemni spoj nije olabavio tokom ispitivanja vibracijama. Broj reklamacija nakon prodaje se direktno smanjio za 80%. Slično, u obradi kabelskih svežnja 5G komunikacione opreme, lemni spojevi kalajisanih žica mogu izdržati visoke temperaturne gubitke uzrokovane dugotrajnim radom opreme, izbjegavajući prekid signala zbog lošeg kontakta lemnih spojeva. Ovo je također osnovni razlog zašto mnoge komunikacijske kompanije daju prednost kalajisanim žicama.


Međutim, treba imati na umu da ne mogu sve kalajisane ploče poboljšati zavarljivost, a nepravilna obrada limenim limovima zapravo može postati "kamen spoticanja" za zavarivanje. Ovo je takođe uobičajena zamka za mnoge kupce - došli smo u kontakt sa malim preduzećem za elektronsku obradu koje je odabralo tanke kalajisane žice (ispod 0,5 μm) za kontrolu troškova. Međutim, tokom zavarivanja i dalje su česti problemi lošeg vlaženja i virtuelnog lemljenja, sa stopom prerade i do 40%, što zapravo povećava troškove rada i materijala; Druga kompanija je imala neravnine i pore na površini žice zbog nestandardnog procesa limenja, što je rezultiralo rupama i skupljanjem kalaja na spojevima za lemljenje nakon zavarivanja, uzrokujući zagrijavanje proizvoda i loš kontakt nakon uključivanja, što je na kraju dovelo do masovnog otpada. Osim toga, prekomjerno kalajisanje također može uzrokovati probleme. Kupac je jednom koristio kalajisane žice debljine 10 μm, ali se sloj kalaja tokom zavarivanja neravnomjerno otopio, stvarajući "limene izbočine". Ovo ne samo da utiče na ravnost lemnog spoja, već može uzrokovati i zaglavljivanje sklopa kabelskog svežnja, što utiče na kasniji napredak proizvodnje.
Osim toga, proces limenja također utječe na lemljivost: galvanski sloj kalaja je ujednačen i gust, što čini lemljivost stabilnijom; Hemijsko kalajisanje je pogodno za složene strukturirane žice, ali je potrebna stroga kontrola parametara procesa kako bi se spriječilo odvajanje premaza. U isto vrijeme, okruženje za skladištenje nakon kalajiranja je također ključno. Ako je izložen vlažnom okruženju duže vrijeme, prekomjerna oksidacija limenog sloja će također smanjiti lemljivost. Preporučljivo je čuvati ga zatvoreno kako bi se izbjegla sekundarna oksidacija.
Ukratko, uticaj kalajisane ploče na lemljivost žica je u suštini proces "optimizacije uslova zavarivanja i zaštite žičanih podloga" - visokokvalitetna kalaja može rešiti bolne tačke kao što su oksidacija, brzo rasipanje toplote i teška infiltracija, poboljšavajući efikasnost zavarivanja i pouzdanost lemnih spojeva; Loša kvaliteta kalajisana će dovesti do novih problema sa zavarivanjem i uticati na kvalitet proizvoda.






